Obilježavanje WBW
Svjetski tjedan dojenja
Potpora majkama – do zlata
Prvih dana nakon porođaja dijete nije potrebno stavljati na prsa jer u njima još nema dovoljno mlijeka.
Pogrešno!
Odmah nakon i prvih dana poslije porođaja dijete na dojci ostvaruje komunikaciju s majkom, smiruje se (pogotovo nakon rođenja) i tek nakon toga se hrani. Volumen njegova želuca je poput male špekule i u njega ne stane puno mlijeka.
Kada dijete bljucka plodnu vodu, ne treba ga stavljati na prsa dok bljuckanje ne prestane.
Pogrešno!
Dijete je potrebno staviti na dojku svaki put kad ono to zahtijeva, ali ne odmah nakon bljuckanja, nego poslije nekoliko minuta. Ono se uči biti na dojci, a držanje bradavice ili sisanje ga smiruje. U ovome razdoblju važnija je komunikacija od hranjenja.
Kada dijete za prvih dana života spava, ne treba ga stavljati na prsa, već ga je bolje pustiti da spava.
Pogrešno!
Ako dijete spava, to ne znači da ga ne treba stavljati na prsa. Ono želi biti na dojci 8 do 12 puta na dan, a majka mora uz pomoć medicinskog osoblja naučiti prepoznati kada dijete želi biti na dojci (djetetovo meškoljenje, plitak san, a osobito plač).
Kad nema dovoljno mlijeka, dojenje je potrebno preskakati da bi se prikupilo mlijeko u dojci, a dijete dotad dohraniti.
Pogrešno!
Češćim stavljanjem na prsa potiče se stvaranje mlijeka, a dohrana je potrebna samo onda kada dijete izgubi više od 7 do 10 posto od porođajne težine.
Novorođenče se može umiriti tako da se dohrani zamjenskim mlijekom.
Pogrešno!
Postoji mnogo načina da se umiri novorođenče. Najbolji je stavljanje na dojku, katkad je dovoljan taj kontakt kože s kožom. Odvajajući dijete od majke, nećemo ga umiriti. Kad je uznemireno, najprije je potrebno smiriti majku, a ona će zatim smiriti dijete. Baš u tome trenutku dijete najviše treba svoju majku.
Šeširići za bradavice lijek su bolnim i ispucanim bradavicama.
Pogrešno!
Umjetne sisaljke (kao što su šeširići) povećavaju rizik nastanka bolnih i ispucanih bradavica, kao i učestalost poteškoća s dojenjem. Oni se mogu primijeniti samo kod vrlo uvučenih bradavica.
Cjelodnevni 24-satni boravak majke i djeteta u rodilištu nepotrebno je mučenje i majki i djece.
Pogrešno!
Dokazano je da zajednički boravak majke i djeteta u istoj sobi 24 sata na dan povoljno utječe na uspostavu i trajanje dojenja. Dijete prvih nekoliko dana većinom spava otprilike 20 sati na dan, a budi se samo za dojenje. Kad se novorođenče odmara, i majku treba poučiti da se odmori. Dojenje poboljšava kakvoću sna i omogućuje da majka brže zaspi.
Majke koje su rodile carskim rezom ne mogu obaviti prvo dojenje niti kontakt kože na kožu.
Pogrešno!
Majke koje su rodile carskim rezom mogu i trebaju (kad je to moguće zbog majčina zdravstvenog ili djetetova stanja) otprilike dva sata nakon buđenja iz opće anestezije ili zahvata obaviti kontakt kože na kožu u trajanju od 60 minuta. Takav način skrbi omogućuje uspostavu neposredne veze između majke i djeteta, smanjuje majčinu bol, majka proizvodi dovoljno topline da spriječi pothlađivanje djeteta. Tako se povoljno utječe na proces dojenja i na njegovo trajanje. Majke koje su rodile carskim rezom trebaju više potpore od majki koje su rodile prirodnim putem.
Rani početak dojenja nema nikakva utjecaja na zdravlje djeteta.
Pogrešno!
Ranim početkom dojenja višestruko se smanjuje rizik dojenačke smrtnosti te se produžuje trajanje dojenja i smanjuje učestalost bolesti kod novorođenčadi.
U rodilištima u kojima se provodi Deset koraka nema duda, bočica ni duda-varalica.
Točno!
S obzirom na to da dude, dude-varalice i hranjenje bočicom mogu poremetiti dojenje uzrokujući tzv. konfuziju bradavica, u ovim je rodilištima dohrana djece bočicama s dudama zabranjeno. Dohranjuje ih se šalicom, žličicom ili štrcaljkom, čime se sprječava razvoj konfuzije bradavica i prekid dojenja zbog lošeg sisanja i pražnjenja dojki.
Umjetna prehrana nije tako sigurna kao dojenje.
Točno!
Utvrđeno je da prehrana adaptiranim mlijekom u razvijenim zemljama može za dojenče predstavljati zdravstveni rizik jer se povećava učestalost alergija na kravlje mlijeko, ali i drugih alergijskih bolesti. Osim toga, u neotvorenim pakovanjima zamjenskih tvorničkih pripravaka u prahu mogu se naći bakterije iz skupine Clostridium botulinum ili Enterobacter sakazakii, ali i neke druge, koje mogu izazvati teške zdravstvene probleme u dojenčadi.
Majke koje su u rodilištu uspješno svladale dojenje i dalje trebaju potporu kako bi dojenje bilo uspješno.
Točno!
Dolazak kući razdoblje je kada majke same preuzimaju svoju ulogu i osjećaju veliku odgovornost i strah. Tijekom prvih nekoliko dana slijedi ponovna prilagodba na kućne uvjete, što i dijete doživljava kao veliku promjenu. Tih se prvih dana često javljaju poteškoće s dojenjem i njegom djeteta. Stoga je jako važno da majka zna komu će se obratiti ako joj što zatreba kako bi tu pomoć mogla dobiti ne samo telefonom nego direktno, od stručne osobe ili osobe od povjerenja koja dolazi k njoj. U ovome razdoblju važna je uloga patronažne sestre i grupa koje podupiru dojenje.