Prehrana dojenčeta i malog djeteta
Prvih nekoliko dana života
S obzirom da odvajanje novorođenčeta od majke može imati negativne posljedice na dojenje, to se može učiniti samo zbog čvrstih medicinskih razloga, uz informirani pristanak majke. Ako nema važečeg medicinskog razloga, majci bi trebalo reći da je od ključne važnosti da ostane u istoj sobi sa djetetom 24 sata na dan (rooming-in). Dok su u bolnici, djecu bi trebalo staviti u odvojeni krevetić u istoj sobi, ili u posebnu kolijevku koja se može prikvačiti za majčin krevet.
One majke (i očevi) koji odluče dijeliti krevet sa svojim djetetom ( bedding-in ili co- sleeping) dok su u bolnici i nakon otpusta treba savjetovati da koriste široki krevet sa čvrstim madracem i trebaju staviti dijete na leđa, ispod ili dalje od jastuka. Roditeljima koji dijele krevet s djetetom treba reći da ne koriste mekane jastuke, jorgane ili madrace; ne smiju imati nezaštićeni razmak između kreveta i okolnog namještaja; ne smiju koristiti teške perine ili druge izvore pretjerane topline; ne smiju spavati na fotelji; ne smiju pušiti, piti alkohol, koristiti narkotike ili tablete koje se dobijaju na recept i utječu na budnost.
Djetetu uvijek treba biti na raspolaganju neograničeno dojenje. Majci treba objasniti da je sasvim normalno za novorođenčad htjeti dojiti do 12 puta ili više u 24 sata; česti podoji su normalni i pomažu uspotaviti i održati dobru dobavu mlijeka. Neka dojenčad mogu htjeti dugo i stalno sisati, pa im ciklus spavanja može varirati. Majkama treba također kazati da prvih dana novorođenčad trebaju barem osam učinkovitih podoja u 24 sata. I konačno, treba im reći da je nekoj djeci dovoljna jedna dojka, dok druga doje na obje kod svakog podoja. Dijete treba podojiti naprije na jednu dojku dok spontano ne ispusti bradavicu i onda mu ponuditi drugu.
Sve nove majke trebaju shvatiti osnove dojenja.To bi trebalo uključivati slijedeće informacije u usmenom i pismenom obliku:
- Proces proizvodnje mlijeka i kako ga dijete regulira, tj. što više mlijeka posiše iz dojke,više će ga biti proizvedeno.
- Dijete pokazuje svoju spremnost za dojenje nizom ranih znakova koje bi majke trebale prepoznati i odgovoriti, jer plač je kasni znak gladi
- Dijete regulira trajanje svakog podoja, kao i njihov broj, a to će ovisiti o uspješnosti sisanja, djetetovoj potrebi za tekućinom i energijom i razmaku između svakog podoja. Ako se zdravom djetetu dozvoli slobodno sisanje, ono će samo regulirati količinu posisanog mlijeka.
- O znakovima da dojenje ide dobro, ili da možda ima problema.
- Kako spriječiti zastoj mlijeka ranim, učestalim i djelotvornim dojenjem i kako spriječiti bolne bradavice pravilnim položajem djeteta.
Ako djelotvorno dojenje ne počne u roku od 12 sati nakon poroda, majci treba pokazati kako se ručno izdaja i kako tim mlijekom nahraniti dijete (šalicom ili žlicom); istovremeno joj treba pomagati da se dobro namjesti i pripoji dijete na bradavicu.
Ako djelotvorno dojenje nije počelo u roku od 24 sata, treba preispitati tehniku dojenja i pružati podršku kod svakog podoja sve dok se problem ne riješi. Ako se teškoće nastave, dijete treba pregledati pedijatar kako bi se isključili medicinski razlozi.
Izvjesan gubitak težine novorođenčeta je uobičajen zbog gubitka suvišne tekućine. Uz ispravnu podršku, isključivo dojenje, kao što je ranije opisano, minimalizirati će taj gubitak, a povrat težine počne, u prosjeku, četvrtog dana nakon poroda. Oko 3% novorođenčadi izgube više od 10% porođajne težine i njih treba pozorno pratiti i podržavati kako bismo poboljšali frekvenciju i djelotvornost dojenja. Možda će ih također trebati pregledati pedijatar kako bi isključio medicinske razlog za gubitak težine. Samo mala manjina ove djece će trebati nadohranu darovanim humanim mlijekom (iz banke mlijeka) ili mliječnom formulom kako bi izbjegli pretjerani gubitak težine i/ili hipernatremičku dehidraciju. Ako bolničko osoblje primijeti da više od 5% novorođenčadi gubi više od 10 % porođajne težine, trebati će preispitati politiku i smjernice prakse vezano dojenje i porođaje.
Osim ako ima zdravstvenih razloga, zdravo, na vrijeme rođeno novorođenče ne bi trebalo dobivati nadohranu formule, glukoze, vodu, čaj ili kamilicu. Najbolja nadohrana trebalo bi biti majčino ili donirano izdajano mlijeko, ako se to traži zbog zdravstvenih razloga. Ti razlozi mogu biti: vrlo niska porođajna težina (manje od 1500 g) ili gestacija (manje od 32 tjedna), dijete premaleno za gestacijsku dob s potencijalno ozbiljnom hipoglikemijom, ozbiljna bolest djeteta ili majke, gubitak težine od 8 do 10% praćen zakašnjelom laktogenezom (više od 5 dana).
Nehemolitička žutica se može pojaviti kod isključivo dojene novorođenčadi. Međutim, njena jačina i trajanje mogu se smanjiti tako da se da prvi podoj što prije nakon poroda, a nakon toga se što češće doji. Broj dojenčadi koji trebaju fototerapiju smanjuje se prakticiranjem ranog i učestalnog dojenja.
Neonatalna hipoglikemija se rijetko javlja ako podržavamo isključivo dojenje, kao što je ranije opisano. Rutinsko pračenje glukoze u krvi za na vrijeme rođenu, normalne porođajne težine novorođenčad nije potrebno.
S obzirom da majčino mlijeko možda nema dovoljno vitamina K koji je potreban da bi se spriječilo krvarenje zbog deficijencije, svoj novorođenčadi treba dati 1 mg parenteralnog vitamina K.
Otpust iz bolnice treba odgoditi sve dok se ne vidi da je uspostavljeno djelotvorno dojenje, ili dok osoblje rodilišta, kvalificirano osoblje primarne zdravstvene zaštite i/ili savjetnici za laktaciju, laici-savjetnici i „majke-majci“ skupine ne budu mogli jamčiti da će nakon otpusta nastaviti sa podrškom.
Zdrava, na vrijeme rođena djeca ne trebaju dude-varalice ili slično; nema dokaza da bi one u prvom mjesecu bile od neke koristi. Normalno je za novorođenče da s vremena na vrijeme, sebi za ugođaj, siše dojku (ne –nutritivno sisanje).
Majka pri otpustu ne bi trebala dobiti komercijalna pakovanja, posebno ako su u njima marketinške informacije ili uzorci proizvoda vezanih za umjetnu prehranu.
Povratak na "strane smjernice"