Prehrana dojenčeta i malog djeteta
Porod
Optimalna briga za djelotvorni početak i uspostavu isključivog dojenja je ista bez obzira rađa li se kod kuće, u centru za porođaje ili u rodilištu. Kontakt između majke i njezinog djeteta, kao što se niže opisuje, važan je za sve bez obzira kojom se metodom prehrane djeteta služite jer promiće zbližavanje (bonding) i naseljavanje novorođenčeta majčinim bakterijama.
Kako bi se olakšao početak dojenja, novorođenče treba osušiti i staviti «kožom na kožu» na majčine grudi i trbuh odmah nakon rođenja, ili što prije moguće i zatim ga pokriti suhim, toplim pokrivačem ili ručnikom. Taj početni dodir» kožom na kožu» treba trajati što duže, idealno govoreći najmanje dva sata nakon rođenja ili nakon prvog podoja. Sve rutinske neonatalne procedure koje nisu neophodne za spašavanje života, poput pranja, vaganja ili nekih nehitnih medicinskih postupaka treba odgoditi do iza prvog podoja. Ako djetetu ili majci treba hitna medicinska njega, dodir «kožom na kožu» treba primijeniti čim se situacija stabilizira.
Tijekom početnog dodira « kožom na kožu» dijete će pronaći i istraživati dojku (pipati i lizati) te eventualno će pronaći bradavicu i pripojiti se njoj za prvo dojenje. Zdravstveni djelatnici ne smiju forsirati ili ubrzavati taj događaj, nego trebaju pomoći majci da nađe najugodniji položaj. Dobro pozicioniranje i pripajanje često se dogodi spontano. Ako do toga ne dođe, zdravstveni djelatnici trebaju pomoći majci i djetetu da nađu ispravni položaj, ako je moguće koristeći pri tom «bez ruku»(hands-off) tehniku. Prvi podoj treba trajati sve dok dijete ne prestane sisati i otpusti bradavicu.
Tijekom prvog i idućih početnih podoja zdravstveni djelatnici trebaju promatrati majku i dijete za znakove dobrog pozicioniranja i pripajanja kao i djelotvornog ili nedjelotvornog sisanja. Nije potrebno intervenirati kada se dobro doji. Kada se jave znakovi mogućih teškoća, zdravstveni djelatnici trebaju niježno ohrabriti majku da popravi svoj ili djetetov položaj i pripajanje i pokazati kako provjeriti je li to ispravno napravljeno.U ovakvim situacijama uvijek se preporuča tehnika «hands off».
Sve je više dokaza da farmakološka analgezija tijekom poroda može utjecati na spontano traženje dojke i djetetovo ponašanje prilikom dojenja. Međutim, epiduralna anelgezija izgleda ne utječe na učestalost dojenja pri otpustu i 6-8 tjedana nakon poroda. Kada se koriste ove intervencije, majci i djetetu može trebati dodatna potpora i vrijeme kako bi započeli s dojenjem. Prije nego li se majci ponudi farmakološka analgezija treba ju u potpunosti informirati o mogućim posljedicama za početak dojenja. Također bi trebale biti na raspolaganju alternativne nefarmakološke metode za ublažavanje porođajnih bolova.
Povratak na "strane smjernice"