Javascript DHTML Drop Down Menu Powered by dhtml-menu-builder.com

Prehrana dojenčeta i malog djeteta

Nedonoščad i dojenčad niske porođajne težine

Neka djeca rođena na vrijeme ili blizu termina koja su premalena za gestacijsku dob možda neće trebati dodatnu podršku za djelotvorno dojenje, ali će ih trebati dodatno pratiti. Međutim, većina prerano rođene i male porođajne težine novorođenčadi trebati će dolje navedenu dodatnu podršku. Ove preporuke mogu se prilagoditi i za bolesnu novorođenčad.

Ako se predviđa prerano rođeno ili visokorizično dijete, roditelji bi trebali dobiti informacije o optimalnom hranjenju i prehrani kao i o važnosti vlastitog majčinog mlijeka i dojenja. Može se razmotriti testiranje majke na antitijela citomegalovirusa kako bi se odlučilo hoće li trebati pasterizacija ili neka druga metoda tretmana izdajanog majčinog mlijeka, prije nego li se da nedonošćetu sa manje od 32 tjedna gestacije.

Što prije moguće nakon poroda, roditeljima bi trebalo omogućiti i ohrabriti ih da posjete svoje dijete u Odjelu za intenzivnu njegu i dozvoliti im da ga drže ili barem dodirnu i slikaju. Istovremeno, ali u roku prvih šest sati nakon poroda majku bi trebalo ohrabriti da počne dojiti, ili izdojiti kolostrum. Njime majka, ili ako je moguće u njezinoj nazočnosti, treba nahraniti dijete, osim ako postoji kontraindijakcija za enteralno hranjenje.Ovaj postupak će podržati dugotrajnu proizvodnju mlijeka.

Ako je dijete previše nezrelo da bi ga se dojilo ili je prebolesno da podnese enteralno hranjenje, majka bi trebala dobiti pomoć kako bi počela i uspostavila obrazac čestog i redovitog djelotvornog izdajanja ili ispumpavanja, kao i savjet kako sigurno rukovati i spremati svoje mlijeko da bi kasnije njime nahranila dijete. Ne bi trebalo bacati ništa mlijeka ili kolostruma.

Zdravstveni djelatnici trebali bi nastojati smanjiti čimbenike koji bi majci mogli uzrokovati dodatni stres. Naime, stres može ometati protok mlijeka, ali ne i njegovu proizvodnju i zato može dovesti do zastoja mlijeka. Majci treba obajsniti fiziologiju proizvodnje mlijeka i pokazati kako treba masirati dojku da bi potakla refleks otpuštanja mlijeka i olakšala protok mlijeka. Tu bi informaciju trebalo dati i napismeno, uz puno dijagrama/slika.

Što prije moguće, ali nikako ne kasnije od trećeg dana po porodu trebao bi biti uspostavljen redoviti obrazac izdajanja/ispumpavanja mlijeka svaka tri sata i to najmanje osam puta dnevno, od čega najmanje jednom po noći. Izdajanje/ ispumpavanje bi trebalo po mogućnosti raditi pored djetetovog krevetića/ inkubatora; inaće bi u tu svrhu trebalo imati sobu sa udobnom stolicom i mirnom atmosferom.Dvostruki set pumpi može minimalizirati vrijeme pumpanja, istovremeno povečavajući količinu izdojenog mlijeka. Treba razgovarati sa majkom o prednostima i nedostatcima svake od ovih metoda i njoj se treba pružiti mogućnost da pokuša razne metode pumpanja prije nego li odluči koja joj najviše odgovara.

Kontakt „majke-klokana“ (KMC) ili „kožom na kožu“ treba početi odmah ili što prije nakon poroda, ovisno o zdravstvenom stanju djeteta i o majčinoj volji i mogućnosti da bude u bolnici i nastavi na duže vrijeme, barem jedan sat ili što češće može. Produženi KMC kontakt, sve do punovremenog je od koristi.

Ako se ne proizvodi dovoljno mlijeka treba naći razlog (npr. provjeriti tehniku pumpanja, uzrokuje li pumpanje neudobnost, ili nije dovoljno često, ima li ostataka posteljice, koristi li majka neki lijek koji može smanjiti proizvodnju mlijeka). Proizvedenih 600ml mlijeka na dan, na koncu drugog tjedna, pozitivni je indikator dovoljne opskrbe mlijekom tijekom idućih tjedana.

U dobi od 27. do 29. tjedna gestacije, čim djetetu ne treba ventilator, Trajni pozitivni zračni tlak (Continuous Positive Airway Pressure) ili neki drugi način ventilacije i ne reagira negativno na dodir, nos/ i usne možemo dovesti u bliski dodir sa majčinim bradavicama. Dijete je razvojno sposobno da liže/pije male količine mlijeka sa majčine dojke. Moguće je potpuno dojenje djeteta rođenog nakon 33.-34. tjedna trudnoće.

Dojenje manje iscrpljuje i nije ništa opasnije od hranjenja bočicom djece rođene u bilo koje doba trudnoće.Dokazi pokazuju da ima manje de-saturacije kisikom kod dojenja nego li kod hranjenja bočicom.

Nedonošćetu treba dati mogućnost da siše kada je budno i stabilno, bez obzira na trenutnu razinu sazrijevanja ili starosti, a pogotovo ako pokaže znakove da je spremno za hranjenje. Vodeći princip trebao bi biti da treba što češće dojiti , ili onoliko često koliko dijete traži/želi, ovisno o njegovoj/njezinoj zdravstvenoj situaciji. Treba nastaviti redovito provjeravanje položaja i pripajanja kako bi se osiguralno djelotvorno i udobno dojenje. Hranjenje cjevčicom ili šalicom i/ili intravenozno može se nastaviti, dok majka ispumpava/izdaja istom frekvencijom.

Nakon otprilike 35 tjedana gestacije može se početi sa dojenjem na zahtjev, istovremeno nastavljajući i omogučavajući „rooming-in“, „kožom na kožu“ dodir ili KMC. Ako dijete nedovoljno dobiva na težini (možda će trebati vaganje jednom dnevno, ne treba češće,) trebati će nadohrana ( ako je moguće majčinim izdojenim mlijekom). Općenito govoreći, nedonoščad nisu neurološki dovoljno zrela za pravo dojenje na zahtjev. Zato majka treba dobro poznavati znakove spremnosti za hranjenje, kada i kako stimulirati pospano dojenče da doji i znakove ispravnog pripijanja kako bi osigurala dovoljno podoja u 24 sata ( poludojenje na zahtjev). Ako majka ne može uvijek biti nazočna hranjenju, njezino mlijeko ili ono donirano majčino može se dati šalicom ili cjevčicom.

Nakon otpusta majke, ona bi trebala znati djelotvorno se ručno izdajati ili imati na raspolaganju modernu, udobnu pumpu koja dobro radi i koju poznaje.Također bi trebala biti dobro upućena u ispravnu tehniku izdajanja/pumpanja, te kako sigurno rukovati, spremati, zamrzavati i transportirati svoje mlijeko. Zdravstvni djelatnici bi trebali provjeriti zna li majka sve izvore potpore dojenju koji su joj na raspolaganju, uključujući „majka-majci“ skupine, savjetnike za laktaciju i posebne skupine za podršku ili organizacije za majke/roditelje nedonoščadi ili novorođenčadi sa zdravstvenim problemima.



Povratak na "strane smjernice"

Pomoć

Linkovi